Karlovačka županija
Karlovačka županija nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i pokriva površinu od 3.622 km2 te se ubraja u red većih županija od 20 koliko ih ima u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući svom tranzitnom, prometnom i geostrateškom položaju jedna je od najvažnijih županija: Tu je sjecište i čvorište najvažnijih prometnica koje povezuju Europu s Jadranskom obalom.
U Karlovačkoj županiji živi 141.787 stanovnika (prema popisu iz 2001. godine).
GRADOVI I OPĆINE KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Na prostoru Karlovačke županije dotiču se različitosti prirodnih osobitosti alpskog, panonskog i kraškog ozemlja.
Ljepte karlovačkih rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, šumovitost gorja Velike i Male Kapele, zelenilo kordunskog krša, tranzitni položaj i bogata povijesna baština trajne su vrijednosti na kojima počiva gospodarsko privređivanje i kvaliteta življenja njena stanovništva.
Područje karlovačke županije od starih je povijesnih vremena najvažnije tranzitno područje Hrvatske.
Od svog osnutka (1579. godine), grad Karlovac postaje strateškim, gospodarskim i prometnim središtem i stanovnicom krajiške i civilne Hrvatske, čvorištem važnih prometnica.
Na području Karlovačke županije postoje značajne mogućnosti korištenja različitih obnovljivih izvora, a u odnosu na ostale županije Republike Hrvatske ovdje se nalaze neki od najznačajnijih projekata, pogotovo na području biomase i malih hidroelektrana.
Na području korištenja energije biomase u Ogulinu se nalazi u Hrvatskoj najstarija kotlovnica na šumsku biomasu izvan drvne industrije.
Upravo su u pripremi dva projekta za grijanje na biomasu naselja Žakanje i dijela Ogulina, a u Ozlju počinje s radom prvi pogon za proizvodnju biodizelskog goriva u Hrvatskoj.
Prve male hidroelektrane u županiji sagrađene su još krajem 19. stoljeća. U pogonu su tri male hidroelektrane u sklopu Hrvatske elektroprivrede, i to HE Gojak u Ogulinu, instalirane snage 48 MW, te HE Ozalj I i Ozalj II u okolici Ozlja, ukupne instalirane snage 5,82 MW, te mala hidroelektrana u sklopu Pamučne industrije Duga Resa instalirane snage 1,16 MW. U tijeku je i dovršenje gradnje HE Lešće snage 42 MW.
Na području Karlovačke županije do sada nije bilo primjera korištenja geotermalne energije iako postoji određeni, istraživanjima dokazani potencijal.
Najbolji rezultati pri dosadašnjim istraživanjima dobiveni su na lokaciji Rečica, a istražne aktivnosti na tom području uključuju dvije bušotine (Karlovac-2 i Karlovac-3).
Primjeri mogućih projekata koje će Energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske provoditi na ovom području su:
- Područno grijanje na biomasu s mogućnošću kogeneracije u naseljima Žakanje, Ribnik, Netretić, Draganić, Vojnić, Slunj, Plaški, Lasinja, Bjelolasica i grad Ogulin;
- Kogeneracija na biomasu u industrijskim pogonima npr. DIP Karlovac, Kordun;
- Mala bioplinska postrojenja na stočnim i peradarskim farmama;
- Male hidroelektrane (50-500 kW) na vodotocima Bistra, Dretulja, Glinica, gornaj Korana, gornja Kupa, Kupčina, Slunjčica, Tounjčica, Vitunjčica i druge;
- Sunčevi kolektori za grijanje i pripremu tople vode na zgradama županije i školama (npr. Osnovna škola Žakanje, Obrtnička i tehnička škola Ogulin, Tehnička škola Karlovac i sl.);
- Povećanje toplinske zaštite i klasične rasvjete štednom u školama i vrtićima u ruralnim dijelovima Karlovačke županije
- Elektrifikacija 20-tak sela u okolici Slunja koja još uvijek nemaju električne energije (Primišlje i dr.) korištenjem obnovljivih izvora energije;
- Poboljšanje javne rasvjete u karlovačkim prigradskim područjima, starom gradu Ozlju Slunju, Rastokama, Perjasici i brojnim drugim naseljima u županiji.
Provedeni projekti:
Službene Internet stranice Karlovačke županije:
http://www.kazup.hr/



