Darko Jardas - REA Kvarner

Razgovarali smo s ravnateljem Regionalne energetske agencije Kvarner, Darkom Jardasom

Regionalna energetska agencija Kvarner (REA Kvarner) od svog osnutka 2009. godine do danas postala je sinonim za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na području Primorsko-goranske županije, ali i šire, jer je dobar dio projekata prepoznat i na nacionalnoj razini te proširen na područje cijele Hrvatske.

Kako ističe gospodin Jardas, ideja je uvijek bila ići u tri smjera, jedan je stvoriti uvjete i kapacitete za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora, drugi je ušteda energije, a treći, možda i najvažniji – edukacija na najširem planu, prema svim skupinama, od djece u vrtićima i školama preko znanstvenih i obrazovnih institucija i poduzetnika pa do djelatnika javnih institucija.

Projekt koji je pokrenuo lavinu, posebno na području grada Rijeke, a koji su osmisli djelatnici REA-e, bila je sanacija fasada višestambenih zgrada, odnosno postavljanje termoizolacijske vanjske ovojnice kako bi se smanjila potrošnja energenata za zagrijavanje i hlađenje. Sve je započelo s neboderom u Pionirskoj ulici u Rijeci, gdje se uspjela prikupiti stopostotna suglasnost stanara za postavljanje vanjske izolacije.

„Trebalo nam je godinu dana da nađemo zgradu u kojoj će svi stanari dati suglasnost. Kada je to riješeno, radovi su vrlo brzo započeli, da bi uskoro počeli na susjednom neboderu, a onda po cijeloj županiji. Nekako paralelno mijenjao se Zakon o vlasništvu koji smo sami inicirali, u cijeli smo projekt uključili nekoliko poslovnih banaka, a prije svega smo na terenu radili s upraviteljima zgrada koji su u početku bili prilično rezervirani prema ovom projektu.  Po principu domino efekta grad Rijeka i Primorsko-goranska županija, danas su lideri u Hrvatskoj po pitanju energetske obnove kako višestambenih zgrada tako i obiteljskih kuća. Danas je već obnovljeno ili se obnavlja preko 250 nebodera u samoj Rijeci više nego u ostatku RH zajedno na što smo posebno ponosni. Danas je to nacionalni program u koji su uključeni Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i FZOEU te Strukturni fondovi. Lijepo je danas vidjeti s mora grad koji pomalo mijenja svoju vizuru i koji se obnavlja. Mi smo sada u svemu tome samo podrška jer projekt ide dalje sam od sebe i ne treba ga više „gurati.

Sličan slučaj je bio kada smo već davne 2010. g. krenuli u avanturu postavljanja malih fotonaponskih sustava na školskim zgradama gdje su procedure trajale preko godinu dana kako bi se skupile sve dozvole (uključujući i ishođenje građevinske dozvole). Kroz gradnju naših 6 sustava na školskim krovovima u vlasništvu županije uspjeli smo na nacionalnom nivou smanjiti broj potrebnih dokumenata za gotovo dvije trećine, a montažu fotonaponskih modula podvesti pod Pravilnik o jednostavnim građevinama te vrijeme za ishođenje potrebnih dokumenata svesti manje od dva mjeseca. Nažalost dogodio se tada problem s godišnjim kvotama početkom 2014. g.  i kašnjenje nove zakonske regulative tako da zadnjih godina nemamo značajniji rast instaliranih fotonaponskih postrojenja.“ ističe gospodin Jardas

Pitali smo REAu Kvarner i o ideju novog projekta fotonapona i suradnju s HEPom. Kako je tekla cijela priča?

„Obzirom da smo prilično tvrdoglava ekipa, a da je pitanje boljeg i većeg korištenja sunčeve energije za proizvodnju tople vode i električne energije zapravo test inteligencije hrvatske države ovo nas nije obeshrabrilo već smo nastavili razvijati naše projekte dalje. Sada već daleke 2013. g. kada su kolege iz Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje pripremali novi prostorni plan županije mi smo intenzivno ispitivali moguće lokacije za zemljane fotonaponske elektrane i vjetroelektrane. Već sama činjenica da smo analizirali preko 50tak lokacija prije svega na otocima i priobalju govori koliko smo ozbiljno pristupili problemu. Nakon svih analiza 6 lokacija za sunčeve elektrane ušlo nam je prostorni plan kao dio županijskih strateških investicija.

Godine 2015. odlučeno je na razini PGŽ da se odabere jedna lokacija i krene u razradu dokumentacije jer smo već onda znali da je ta procedura vrlo komplicirana i za potencijalnog investitora neizvjesna. Kolege iz JU Zavoda za prostorno uređenje pokrenule su izradu projektne dokumentacije i sve prateće dokumente vezane uz zaštitu okoliša i ishođenja u konačnosti lokacijske dozvole. Želim se ovdje javno zahvaliti Gradu Cresu na kooperativnosti i podršci, gvardijanu franjevačkog Samostana Sv. Frane  na Cresu kao vlasniku terena na proaktivnom lobiranju da se projekt realizira, te mještanima mjesnog odbora Orlec gdje će se elektrana graditi na izuzetnoj podršci koju smo cijelo vrijeme imali. Radi se o dosada najvećoj zemljanoj elektrani u RH snage 6,5 MW na površini od cca 13 ha podijeljenoj u 11 sektora po 0,5 MW., a koja će prije svega značiti puno stanovništvu arhipelaga Cres – Lošinju u sigurnoj elektroopskrbi prije svega u ljetnim turističkim mjesecima kad se višestruko poveća broj ljudi na otoku, a time i potrošnja električne energije. Izračuni pokazuju da će se sva proizvedena električna energija i potrošiti na otoku. Mi ovaj projekt  neovisno o njegovoj veličini smatramo pilot projektom jer je podatak da smo za projekt koji je već bio definiran prostornim planom „potrošili“ više od 4 godine do lokacijske dozvole pokazuje da nam u procedurama nešto ne štima. Zahvalni smo i novoj upravi HEP-a da je prepoznala vrijednost ovog projekta i da potpisom Sporazuma koji je potpisan nedavno u Zagrebu  kreću neki novi vjetrovi u odnosu prema investicijama u obnovljive izvore energije u RH. Mi se radujemo da smo po tko zna koji put poput ledolomca probili led za nove i slične investicije i da će se na bazi ovog školskog primjera ubuduće puno brže dolaziti do potrebnih dozvola. Planirano puštanje u rad elektrane „TRINKET ISTOK“ je druga polovica 2019. g. , a Sporazumom sa HEP-om predviđen je i nastavak ishođenja dozvola za elektanu TRINKET ZAPAD u neposrednoj blizini snage 3,5 MW. Zanimljiv je podatak da bi proizvodnja ove elektrane trebala pokriti godišnje  potrebe za električnom energijom za oko 2000 domaćinstava.“

Koliko zapravo zaostajemo za drugim europskim državama i svijetom možda najplastičnije govori slijedeći podatak. Njemačka agencija za energetiku objavila je nedavno podatak da u mreži trenutno ima instaliranih fotonaponskih postrojenja snage preko 43 GW, pojasnio nam je u razgovoru gospodin Jardas. „Kada bismo taj podatak stavili u odnos broja stanovnika tada bi Hrvatska ovoga časa trebala imati cca 2.200 MW instaliranih kapaciteta samo u fotonaponu. Zvuči nestvarno i zapravo je žalosno uza sve direktive koje su donesene i obveze koje smo kao država preuzeli vezano uz uštede energije i nove kapacitete u obnovljivoj energije da smo na dnu europske liste, a po broju sunčevih dana i intenzitetu sunčeva zračenja spadamo u sam europski vrh kao mediteranska zemlja. S druge strane to samo govori koliko mi na terenu još imamo posla i koliko toga još treba napraviti.  Nama u REA Kvarner je to samo slijedeći izazov i inspiracija. Nedavno je izašla Uredba o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu i  podcrtavam članak 18.  koji posebno navodi „Kućanstvo s vlastitom proizvodnjom“  pa se nadamo da će to konačno otvoriti prostor za masovno instaliranje malih kućnih fotonaponskih instalacija koje će u kombinaciji sutra sa baterijskim sustavima za pohranu i u novoj eri električnih automobila biti zapravo dobitna kombinacija sve izvjesnijeg prelaska našeg društva iz fosilnog u postfosilno i samoodrživo.“

Uz ovaj projekt REA Kvarner ponosna je i na svoju uspješnu suradnju s dr. Goranom Krajačićem sa FSB-a, promotorom i kreatorem dokumenta koji se zove „Deklaracija o pametnim otocima“ koja je kao konačni dokument usvojena i svečano potpisana u EU Parlamentu 28.ožujka 2017., a do sada ju je potpisalo preko 20 otočkih JLS iz Hrvatske. Posljedično je ta inicijativa rezultirala time da je ove godine formirano pri EU komisiji „Tajništvo za otoke“ i odobrena su inicijalna financijska sredstva za realizaciju niza otočkih održivih projekta kojima je u fokusu ove i iduće godine energetska smodostatnost i vodoopskrba.

„Posebno me veseli što je vrijeme dozvolilo da posjetimo otok Unije na kojem već godima razvijamo projekt „Otok Unije prvi hrvatski energetski samoodrživ otok“ u sklopu kojeg je već u potpunosti zamjenjena javna rasvjeta najmodernijom led rasvjetom a nedavno je u pogon pušten desalinizator za pitku vodu. Pribavljena je i većina dozvola za fotonaponsku elektranu na otoku snage 1 MW ali u kombinaciji s po prvi puta u RH baterijskim postrojenjem za pohranu energije što bi u perspektivi zadovoljilo sadašnje cjelogodišnje potrebe za električnom energijom ne samo Unijana već i stanovnika susjednog Suska te Malih i Velih Srakana. Ovaj smo projekt zajedno s nekoliko jakih hrvatskih partnera prijavili na natječaj Horizon 2020 i s nestrpljenjem očekujemo prve rezultate evaluacije kako bi čim prije krenuli u realizaciju projekata.“ izjavio je gospodin Jardas

Pred nama je očito jedno burno energetsko razdoblje puno izazova i velikih očekivanja, ali do sada su se energetske agencije dobro nosile s time, pa vjerujemo da ćemo zajedno imati snage i za dalje.