REGEA

Građani

Svijest građana i energetske uštede u kućanstvima su područje od posebnog interesa Agencije. Kroz ostvarenje energetskih ušteda u kućanstvima te svakodnevno korištenje obnovljivih izvora energije želimo omogućiti veću kvalitetu života građana uz smanjeni negativni utjecaj na okoliš. Iako je Agencija po svom nazivu regionalnog karaktera, djelovanje je usmjereno na sve građane Republike Hrvatske, a orijentirano prvenstveno na građane s područja Karlovačke županije, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.

Agencija je od 2009. do 2015. redovito provodila natječaje za jedinice lokalne i regionalne samouprave kojima se subvencioniraju projekti poboljšanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama i projekti korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima.

Neke od najvažnijih referenci Agencije na ovom području uključuju:

Od 2009.-2015. godine brojne županije i općine su objavile i provele javne natječaje za podnošenje prijava fizičkih osoba za sufinanciranje projekata poboljšanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama i projekata korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Ukupni troškovi opreme i ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (solarni kolektori, toplinske pumpe, pirolitički sustavi, kotlovi na biomasu) i mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima su sufinancirani nepovratnim novčanim sredstvima u obliku vrijednosnog kupona od strane županija, odnosno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sektor opće potrošnje odnosno sektor kućanstva i usluga najveći je pojedinačni potrošač energije u Republici Hrvatskoj te prema podacima iz statističkog pregleda Energija u Hrvatskoj za 2008. godinu troši 40 % ukupne finalne energije. Upravo u tom sektoru moguće je ostvariti najznačajnije energetske uštede pokretanjem mjera energetske učinkovitosti.

Jedna od mjera sa visokim potencijalom ušteda u stambenim zgradama je raspodjela i obračun potrošene toplinske energije za potrebe grijanja i potrošne tople vode prema stvarnoj potrošnji za objekte priključene na centralizirani toplinski sustav, a što je prepoznato u relevantnim Europskim direktivama, ali i u hrvatskim strateškim i zakonodavnim dokumentima. Europska i dosadašnja hrvatska iskustva pokazuju da ugradnjom razdjelnika topline odnosno raspodjelom i obračunom toplinske energije prema stvarnoj potrošnji moguće je ostvariti uštede i do 30% za stanove koji su priključeni na centralizirani toplinski sustav, a za koje je prijašnja raspodjela vršena temeljem površine odnosno neovisno od stvarne potrošnje.

Top