Objavljeno: 12-10-2017

Javno – privatno partnerstvo kao ključ upravljanja vremenom

Drugi dan CROENERGY konferencije održane od 3 - 5. listopada u Energetskom centru Bračak bio je posvećen u cijelosti  Interreg MED projektu - NEW FINANCE,  koji ima za cilj promovirati primjenu uspješnih modela suradnje javnog i privatnog sektora na projektima energetske obnove zgrada u javnom vlasništvu. U tom kontekstu, sekcije konferencije su se dotakle modela javno privatnog partnerstva, ugovora o energetskom učinku, ali i trenutno aktualnih nacionalnih i europskih programa obnove javnih zgrada.

Prva sekcija pod naslovom „Iskustva u provedbi projekata javno-privatnog partnerstva u školstvu“ održana drugog dana konferencije dala je uvid u iskustva iz jednog od prvih pilot projekata JPP u Republici Hrvatskoj - izgradnje gimnazije i sportske dvorane u Koprivnici. Prezentacije su održali zamjenik ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost dr. sc. Damir Juričić, pročelnica Upravnog odjela za izgradnju grada i prostorno uređenje Grada Koprivnice Jasna Golubić te ravnatelj Gimnazije Fran Galović mr. sc. Vjekoslav Robotić.

Tijekom sekcije prezentirana su iskustva o projektima JPP-a sa aspekta različitih dionika iz javnog sektora. Dr. sc. Damir Juričić je prezentacijom rezultata istraživanja o efikasnosti JPP projekata dao uvid u interes centralne države kada se govori o efikasnom trošenju javnih sredstava odnosno javnih financija te pružanju vrijednosti za novac u takvim projektima. Posebno je naglašeno da nije nužno svaki projekt podoban za JPP te da se u nabavu JPP projekata ni ne ulazi ukoliko se ne izračuna i dokaže potencijal ostvarivanja vrijednosti za novac i u konačnici ukoliko se to kroz sam postupak javne nabave ne valorizira na samim ponudama za realizaciju projekta.

Prema provedenom istraživanju na projektima JPP-a koji se nalaze u etapi uporabe u Republici Hrvatskoj dokazane su uštede odnosno ostvarivanje vrijednosti za novac, čime se rezultati spomenutog istraživanja nadovezuju na slične zaključke ostalih istraživanja o efikasnosti JPP projekata provedenih u drugim državama svijeta.

Osim pogleda sa aspekta centralne države i efikasnosti javnih projekata prezentacija Jasne Golubić dala je uvid u probleme s kojima se suočava javna uprava u realizaciji javnih investicija. Posebno su naglašeni problemi kašnjenja u izvođenju radova te problemi sa kvalitetom i ispravcima kvarova kojih u modelu JPP-a nema  s obzirom da su isti u potpunosti rizik privatnog partnera. Golubić je naglasila pozitivna iskustva koje je Grad Koprivnica imao u realizaciji vlastitog JPP projekta pri čemu je navela preporuke koje bi učinile projekte još uspješnijima, posebno naglašavajući mogućnost da se izrada projektne dokumentacije prenese kao pravo i obveza privatnog partnera.

Na koncu, prezentacija ravnatelja Gimanzije Fran Galović dotakla se najvažnijeg dijela iskustava u provedbi projekata JPP-a, a to su iskustva korisnika. Robotić je prezentirao problematiku s kojom se većina ravnatelja osnovnih i srednjih škola u RH nosi, a to je upravljanje i održavanje građevina, briga za osiguravanje adekvatnih prostora za odvijanje nastave te kontinuirani popravci na građevinama. U tom pogledu navedena je prednost JPP modela s aspekta korisnika građevine pri čemu je stavljen naglasak na djelatnike škole kojima ovakav model omogućava više vremena da se posvete kurikulumu i odgojno obrazovnim programima za razliku od prije, pri čemu privatni partner preuzima brigu za popravke raznih kvarova na građevini kao i brigu o nadzoru radova. Ovakva promjena donijela je i pomake u radu samih učitelja i učenika pri čemu je Gimnazija Fran Galović imala znatan skok u rezultatima rada i kvaliteti obrazovanja što ju je plasiralo među 10 najuspješnijih srednjih škola u RH mjereno po rezultatima državne mature i rezultatima ostvarenim na državnim natjecanjima.

Sve navedene prezentacije kao i diskusija tijekom same sekcije dovele su do zaključka da javno privatno partnerstvo svakako predstavlja jedan od modela koji bi se trebao češće koristiti u realizaciji projekata izgradnje javne infrastrukture, posebno kada se ti projekti gledaju sa aspekta korisnika gdje se naglašava značaj rada u adekvatnim prostorima kao i  prepuštanje brige o upravljanju i održavanju građevinom onome kome je taj posao profesija.

U drugom dijelu sekcije predstavljeni su i ostali mehanizmi financiranja energetske obnove zgrada u vlasništvu javnog sektora kao i trenutne barijere za njihovu provedbu. Energetska obnova zgrada, kako privatnih tako i javnih nalazi se u samoj srži europske klimatske i energetske politike do 2030. godine. Zgrade su najveći pojedinačni potrošači energije, a preko 75% zgrada ima nezadovoljavajuće energetske karakteristike. Upravo zbog toga Europska unija zahtijevala je od svake države članice izradu dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. Ove strategije su identificirale sve postojeće tehničke i financijske barijere za provedbu zadanih ciljeva, ali su također morale ponuditi i nove poslovne modele za realizaciju energetske obnove. Analizu kvalitete ovih strategija predstavila je Mariangiola Fabbri iz renomiranog Europskog instituta za svojstva zgrada (BPIE) koja je istaknula kako je Republika Hrvatska bila jedna od zemalja koja je gotovo u potpunosti zadovoljila kvalitativne zahtjeve Europske komisije. Iskustva iz europskih nacionalnih strategija obnova nastojat će se preslikati i na regionalnu razinu kroz projekt EmBuild na kojem BPIE i REGEA rade zajedno već drugu godinu.

Europski strukturni i investicijski fondovi otvorili su potpuno nove mogućnosti financiranja nacionalnih programa obnove koji su tek od 2014. godine dobili adekvatnu razinu financijskih sredstava. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja predstavila je Program obnove javnih zgrada kojim Republika Hrvatska nastoji odgovoriti na zahtjev Direktive Europske unije prema kojoj se od država članica traži da od 2014. godine svake godine obnove 3% ukupne površine zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti. "Nakon nešto sporijeg početka Program se počeo odvijati solidnom dinamikom, s toga ispunjenje ovih obveza neće biti upitno". -  naglasila je Križ Šelendić. Kako Program obnove javnih zgrada ne bi ostao samo na suhoparnim brojkama predstavljen je i jedan primjer konkretno realiziranog projekta. Riječ je o 62 milijuna kuna vrijednom projektu energetske obnove Opće bolnice Karlovac kojeg je predstavio Daniel Benčić iz poduzeća Rudan d.o.o., a koji je rezultirao uštedama energije od punih 56%.

Iako su im obveze jednake, zemlje Europske unije imaju znatno različit pristup u odabiru modela energetske obnove javnih zgrada. Čak i na primjeru dvije susjedne zemlje - Slovenije i Hrvatske uočene su osjetne razlike između nacionalnih programa obnove javnih zgrada koje je predstavio g. Branimir Šteko iz tvrtke Petrol d.o.o. - ESCO poduzeća koje je prisutno na oba tržišta. "Izvori financiranja i mehanizmi osiguranja za ESCO poduzeća jedan su od glavnih faktora uspješnosti tržišta. Pri tome prednjače zemlje Zapadne Europe koje imaju visoku razinu likvidnosti bankarskog ali i cjelokupnog gospodarstva" - istaknuo je Bothind Feher iz HYPO NOE Gruppe. U kratkoj prezentaciji najavio je nove mogućnosti plasmana financijskih sredstava za ESCO poduzeća i na Hrvatskom tržištu na kojem banka do sada nije sudjelovala.

Posljednja prezentacija dana bila je posvećena financijskim instrumentima za projekte energetske obnove zgrada i javne rasvjete koju je na primjeru Republike Litve predstavila Kristina Vaskeliene iz Javne agencije za investicije i razvoj Litve (VIPA). Usporedbom Litve i Hrvatske kao dvije zemlje s vrlo sličnim makroekonomskim pokazateljima i tranzicijskom prošlosti, gđa. Vaskeliene je posebno naglasila prednosti financijskih instrumenata koji predstavljaju inovativan i održiv način korištenja sredstava ESI fondova kojima se postiže veća kvaliteta i obujam realiziranih projekata te uključivanje privatnih investitora. Kako Europska unija postavlja sve veće zahtjeve za učinkovitijim korištenjem sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova za očekivati je da će i Hrvatska uočiti brojne prednosti financijskih instrumenata u sektoru energetske obnove.