Objavljeno: 28-06-2017

Suradnja s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja

Početkom 2014. godine, kad smo za Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izradili Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske itekako smo bili svjesni veličine ovog pothvata. I mi smo se, kao i cijela EU borili s pojmom troškovnog optimuma, a s obzirom na prethodno iskustvo uspjeli smo dati sve od sebe i izvršiti ovaj ambiciozan zadatak. Time je RH zadovoljila svoju obvezu kao države članice Europske unije izrade i dostave Strategije Europskoj komisiji do 30. travnja 2014. godine, prema članku 4. EU Direktive o energetskoj učinkovitosti (EU Directive for Energy Efficiency (2012/27/EU), dostupno na http://ec.europa.eu/energy/efficiency/). Nakon prve verzije Strategije, ista se ažurira svake tri godine (ove, 2017. je izrađena prva revizija dokumenta) s obzirom na dostupne izvore financiranja i do tada postignute ciljeve te dostavlja Europskoj Komisiji u sklopu nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost.

Glavni cilj Strategije je na osnovu utvrđenog ekonomsko-energetski optimalnog modela obnove zgrada identificirati djelotvorne mjere za dugoročno poticanje troškovno učinkovite integralne obnove fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine, koji obuhvaća sve zgrade stambenog i nestambenog sektora.

U ovom korisnom dokumentu obuhvaćen je pregled nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske, analiza ključnih elemenata programa obnove zgrada, politike i mjere za poticanje troškovno učinkovite integralne obnove zgrada, dugoročna perspektivu za usmjeravanje odluka pojedinca, građevinske industrije i financijskih ulaganja do 2050. godine te procjena očekivane uštede energije i širih koristi utemeljena na računskim i modelskim podacima (dostupno na http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_06_74_1397.html). U skladu s novo zahtijevanim standardima u gradnji i dostupnim tehnologijama, kao troškovno optimalan preporučen je model obnove zgrada prema zahtjevima za veliku rekonstrukciju definiranim Tehničkim propisom, što zahtijeva mobilizaciju značajnih sredstava za investicijske i operativne troškove koji se do 2050. godine procjenjuju na gotovo 790 milijardi kuna. Predloženom dinamikom obnove ostvarit će se ukupno smanjenje emisija CO2 za 81,1%. Kako trenutačno raspoloživim izvorima financiranja nije moguće realizirati postavljene ciljeve, predlaže se uvođenje novih, inovativnih mehanizama financiranja koji kombiniraju javne i tržišne instrumente prilagođene širokom rasponu investitora. Strukturni i investicijski fondovi Europske unije predstavljat će primarni izvor sredstava za uklanjanje barijera u financijskom sektoru te postepeno omogućiti intenzivnije uključivanje financijskih institucija i privatnih investitora na tržištu energetskih usluga.

Podsjetimo, JRC - Zajednički istraživački centar Europske unije, 2016. godine je objavio detaljno istraživanje o kvaliteti 31 strategije koje su podnesene Europskoj komisiji (28 od MS-a, 3 strategije iz Belgije, a jedna od Gibraltara) i njihovoj sukladnosti sa svim točkama Direktive o energetskoj učinkovitosti. Tada se naša strategija našla se na odličnom 9. mjestu od 31 promatrane strategije.

Posebno je pohvaljen detaljan pregled nacionalnog fonda zgrada RH, kao i troškovno optimalan pristup te detaljnost opisa mjera obnove (više na: publications.jrc.ec.europa.eu)

Na kraju, možemo zaključiti da se itekako isplati biti ambiciozan i izaći iz postojećih okvira. I izboriti se sa svim izazovima na trnovitom putu ka sve boljim standardima gradnje.